Zenit 21/21

Povodom stote obljetnice izdavanja časopisa Zenit, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu (ALU) i Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu (FLU) formirali su suradnju u okviru projekta Zenit 21/21


Inicijatori projekta bili su Maja Bosnar i Vladimir Veljašević, profesori Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu. Profesorica Bosnar već je dugi niz godina suradnica na nastavničkom odjelu zagrebačke Akademije. Početna točka projekta bila je grafička novela Vladimira Veljaševića Slobodan pad koja tematizira elemente životopisa urednika Zenita Ljubomira Micića. Projekt je prihvatio dekan ALU Tomislav Buntak koji je za kreiranje i provedbu projekta s hrvatske strane pozvao profesoricu Maju Rožman i profesora Josipa Zankija. Projekt suradnje polazi od kritičkog preispitivanja naslijeđa časopisa Zenit u kontekstu suvremene umjetničke prakse, interdisciplinarnih istraživanja i novih edukacijskih platformi. Projekt je organiziran u formatima izložbi, javnih čitanja, teorijskih radova, umjetničkih istraživanja te realizacije novih umjetničkih radova koji za referentne točke uzimaju istraživačka pitanja okruglih stolova, predavanja, terenskog rada i zenističkih uprizorenja.  

U projektu sudjeluju beogradski i zagrebački studenti koji na različite načine tematiziraju obljetnicu. Studenti FLU-a  su u radu s profesoricom Majom Bosnar i profesorom Vladimirom Valjaševićem teorijsko-umjetnički propitivali pokret Zenit, što je i bila glavna ideja okupljanja. Sudjelovali su studenti: Dragan Lukić, Sonja Lundin, Luka Višnjić i Lazar Stojić. U prvom dijelu rada analizirali su i vizualno iščitavali sadržaj umjetničke knjige Slobodan pad. Temu su knjige proširili putem prikupljene dokumentacije u kojoj su uočili fenomene tradicionalnog naslijeđa i pretvorili ih u suvremen umjetnički rad. Rad zagrebačkih studenata temeljio se na  istraživačkim pitanjima, a u svoje su radove morali integrirati tekst u tiskanom obliku: Josipa Škrapić istraživala je pojam Barbarogenija unutar svog rada Škrapa koji se sastoji od videa i knjige; Tin Samaržija svojim je kolažima evocirao topografiju i dizajn Zenita; Željko Beljan kreirao je zastave pretvarajući dijelove manifesta zenitizma u neodadaističke parole. Elena Štrok je kreirala zenistički proglas oblikovan u latinici i ćirilici te je isti pretvorila u individualnu mitologiju putem performativnih radnji.

Zenitistički je program u Hrvatskoj započeo u nedjelju, 11. travnja, u vidu performativne šetnje pod vodstvom profesora Josipa Zankija. Šetnja se sastojala od tri zenitistička uprizorenja na tri lokacije, uz obilazak Gornjeg i Donjeg grada, te je završila ispred Doma hrvatskih likovnih umjetnika (HDLU). Prva lokacija, ujedno i početak performansa, bila je Jurijevsko groblje na kojem je izveden Alkemičar, posvećen pucnju iz filma Splav meduza. Sljedeće uprizorenje ispred Kule Lotršćak, Rat je mir, hibridni je rad koji je povezivao konceptualnu umjetnicu Marinu Abramović, lik Franje Šafraneka iz kultnog filma Tko pjeva zlo ne misli te roman Georga Orwella Tisuću devetsto osamdeset četvrta. Šetnja se zaustavlja ispred HDLU-a, gdje se odigrao zadnji performans: Dada, uz čitanje Cabaret Voltairea. Uprizorenja su međusobno bila povezana šetnjom koja se odvijala u totalitarnom distopijskom Zagrebu u kojem je vlast radila na mijenjanju povijesti. Rad na performativnim šetnjama bio je interaktivan i improviziran. Glumačke minijature i ples izveli su studentice i studenti ALU: Lara Trupinović, Tiana Pozaić, Ana Marković, Luka Tomić, Ante Dujmović, Ivana Galić, Lara Kraš, Marie Jeannie Jukić, Lea Ješovnik, Dorotea Kovačić, Nina Demetra Kasavica, Bartol Bezjak, Nina Bekeniova, Mia Marinić te Marija Jakupanec, dok su šetnju gradom vodili profesor Josip Zanki i studentica Helena Birin. Fotografije i video uprizorenja kreirale su studentice Monika Miloševski, Paula Kovačić i Mia Marinić. 

Dan kasnije održana je terenska nastava u Rijeci i Opatiji. Vladimir Gudac je svoj rad razradio kroz dva dijela: predavanje i zenitističku akciju. Predavanje Psihobiogeografija odvijalo se na terasi opatijskog kafića. Njime je predstavljena povijest grada te autorova osobna umjetnička biografija kroz povijest fotografije. Drugi dio rada bila je zenitistička akcija na Vaprincu gdje je prezentirana izrada opatijskih metli temeljena na majstorskom nauku Davorića i zajednički rad sa Silvesterom Urlichom posvećen ptici crvendaću. Šetnju i zentitističko vodstvo po Rijeci predvodio je profesor Josip Zanki koji je kroz koncept piratskih država, tj. privremenih autonomnih zona Hakima Baya, nastojao prikazati iskustvo Slobodne države Rijeka

U utorak, 13. travnja, se održalo otvorenje izložbe profesora Vladimira Veljaševića Slobodan pad u galeriji Canvas. Slobodan pad grafička je novela o Zenitu koja duhovito opisuje glavnog zenitistu Ljubomira Micića, njegove suradnike i sljedbenike. Knjiga priča o avangardnom pokretu u formi stripa i piktograma. Na izložbi su postavljeni segmenti grafičkih tabli s minimalnim didaktičkim tekstovima koji su publiku usmjeravali na listanje knjige, ali ne i na detaljno objašnjenje priče, ostavljajući prostor publici da pronikne u vizualni jezik. Autor je potaknuo publiku da čita i tumači stripovske grafičke prikaze, što je uzrokovalo kreativnu i dinamičnu interakciju između publike i autora te rezultiralo novim shvaćanjem priče i piktografskog jezika.Obljetnica Zenita u Zagrebu završila je 14. travnja okruglim stolom Zenit 100 godina poslije kojega je moderirao profesor Tomislav Pletenac, a u kojem su sudjelovali profesori: Maja Rožman, Josip Zanki, Maja Bosnar i Vladimir Veljašević. U sklopu okruglog stola je ukazano na to kako je došlo do suradnje te što je sve uključivala, predstavljeni su teorijski radovi beogradskih te praktični radovi zagrebačkih studenata. Raspravljalo se o odnosu između povijesnih avangardi i političkih ideologija u vrijeme Zenita, razlikama u društvenoj ulozi umjetnika na početku 20. i 21. stoljeća te o načinima kako se iskustva povijesnih avangardi mogu koristiti u teorijskim predavanjima u umjetničkim školama i na fakultetima.

Odgovori